Prehrana, sportske ozljede i imunitet: što stvarno može pomoći?

Kad bih vam kao nutricionist garantirao da ćete uz moj plan izbjeći ozljede, lagao bih.

Takvo bi obećanje zanemarilo posao kondicijskog trenera, fizioterapeuta i liječnika, ali i okolnosti koje nitko od nas ne može potpuno kontrolirati. Ozljede nastaju kroz različite mehanizme: kontakt s drugim igračem, ponavljano opterećenje, zahtjeve za koje tkivo još nije pripremljeno i kombinacije više čimbenika. Trenažno opterećenje i pripremljenost za njega pripadaju središtu te procjene (Soligard i sur., 2016).

Za neke programe treninga snage postoje randomizirana istraživanja sa stvarnim smanjenjem učestalosti određenih sportskih ozljeda. Rezultati ne znače da svaki trening snage jednako štiti svaku osobu, ali pokazuju zašto prehranu ne možemo odvojiti od programa rada (Lauersen i sur., 2018).

Moj dio posla je procijeniti podržava li prehrana taj program. Ima li sportaš dovoljno energije? Kako se hrani između dva treninga? Što jede tijekom rehabilitacije? Postoji li nedostatak koji treba korigirati?

Prehrana može biti važna, osobito kada postoji nešto konkretno što treba ispraviti. Koliko možemo očekivati od nje ovisi i o tome govorimo li o zdravlju kostiju, očuvanju mišića nakon ozljede ili respiratornim infekcijama koje prekidaju trening (Close i sur., 2019; Schwellnus i sur., 2022a).

Što je “istraživanje” kojim opravdavaš suplement/praksu zapravo poboljšalo?

Pod riječju „oporavak” može se sakriti gotovo sve: manje bolnosti, drukčiji krvni nalaz, veća sinteza proteina, bolja funkcija zgloba ili raniji povratak treningu.

Ti rezultati nisu međusobno zamjenjivi. Kod tvrdnje o prevenciji želim znati jesu li sportaši stvarno imali manje ozljeda. Kod rehabilitacije zanimaju me funkcija, simptomi i povratak aktivnosti. Kod prehlade treba razlikovati manju vjerojatnost obolijevanja od kraćeg trajanja bolesti.

Ta razlika posebno je važna kada procjenjujemo dodatke prehrani. Primjerice, često citirano istraživanje želatine i vitamina C mjerilo je biljeg sinteze kolagena te uključivalo laboratorijski model ligamenta; nije pratilo broj ozljeda tijekom sezone (Shaw i sur., 2017).

Prvo pitanje: jede li sportaš dovoljno za ono što odrađuje?

Kod dugotrajno ili izrazito niske raspoloživosti energije organizmu nakon potrošnje povezane s vježbanjem ne ostaje dovoljno energije za optimalno funkcioniranje. Takva situacija može dovesti do relativnog manjka energije u sportu, odnosno REDs-a, uz posljedice za zdravlje i izvedbu. Jedan premalen obrok ili povremeni trening natašte sami po sebi ne postavljaju tu dijagnozu (Mountjoy i sur., 2023).

Veza s ozljedama posebno je važna kod koštanih stresnih ozljeda, uključujući stres-frakture. U prospektivnom istraživanju 259 aktivnih djevojaka i žena rizik je rastao s nakupljanjem čimbenika povezanih s trijadom sportašica, poput restriktivne prehrane, poremećaja menstrualne funkcije i niske mineralne gustoće kostiju (Barrack i sur., 2014).

Ni muškarci nisu izvan te priče. U istraživanju 156 muških trkača veći kumulativni rezultat procjene rizika predviđao je više naknadnih koštanih stresnih ozljeda. Procjena je uključivala i prethodne ozljede, pa rezultat ne smijemo pripisati isključivo prehrani (Kraus i sur., 2019).

Ako se takve ozljede ponavljaju, a sportaš istodobno ograničava hranu, gubi masu ili ima druge znakove moguće niske raspoloživosti energije, prehranu treba uključiti u obradu. Liječnik i stručni tim procjenjuju cijeli kontekst; dodatak kalcija sam neće odgovoriti na sva ta pitanja (Mountjoy i sur., 2023).

Detaljnije o tome pisao sam u članku Anatomija sportske traume — RED-S i posljedice premalog unosa energije.

Ugljikohidrati: koliko daleko možemo s tvrdnjom o ozljedama?

Ugljikohidrati imaju dobro potkrijepljenu ulogu u održavanju kvalitete zahtjevnih treninga i obnovi glikogena. Nogometaš između utakmica, vaterpolist s dva treninga dnevno i triatlonac nakon duge vožnje zato trebaju plan koji uzima u obzir opterećenje i vrijeme za oporavak (Collins i sur., 2021).

Ako toga nema, lakše je objasniti zašto neki trening odrađuju s premalo raspoloživog goriva. Mnogo je teže dokazati da bi točno određena količina dodatnih ugljikohidrata spriječila istegnuće mišića. Umor i neuromuskularna funkcija jesu relevantni, ali njihova uloga ovisi o mehanizmu ozljede i drugim okolnostima (Soligard i sur., 2016).

Zanimljiv je pokus na 28 elitnih hodača: šest dana vrlo niskog unosa ugljikohidrata promijenilo je biljege koštane pregradnje u nepovoljnom smjeru, čak i uz visoku raspoloživost energije. Ipak, raspodjela nije bila potpuno nasumična, intervencija je bila kratka i nisu praćene stres-frakture (Fensham i sur., 2022).

Dostupnost ugljikohidrata zaslužuje pažnju. Gel ne bih prodavao kao zaštitu zadnje lože.

Ozljeda promijeni trening. Prehranu treba ponovno procijeniti.

„Sad ne treniram pa moram jako smanjiti hranu” razumljiva je reakcija, posebno kod sportaša koji se boji debljanja.

Potrošnja se doista može smanjiti. Koliko će pasti ovisi o ozljedi, imobilizaciji, kretanju i aktivnosti koja ostaje dopuštena. Cijeljenje i rehabilitacija također imaju energetske zahtjeve, pa prehranu treba prilagođavati fazi oporavka (Tipton, 2015).

Primjerice, prestanak dugih vožnji može opravdati smanjenje količine hrane namijenjene upravo tim vožnjama. To nije razlog da automatski nestanu ručak, proteinski izvori i pola ostalih obroka. U akutnoj fazi nakon ozljede stručne preporuke naglašavaju primjerenu energetsku ravnotežu, dovoljan protein i izbjegavanje mikronutritivnih nedostataka (Collins i sur., 2021).

Na savjetovanju zato želim vidjeti i rehabilitacijski raspored. Osoba koja miruje i osoba koja već odrađuje zahtjevne vježbe, uz dopušteni alternativni trening, nemaju nužno isti prehrambeni zadatak.

Proteini: pokriti potrebe, a zatim realno procijeniti dodatak

Tijekom oporavka važno je zadržati adekvatan proteinski unos. Ako smanjujemo ukupnu količinu hrane, apsolutna količina proteina ne mora se smanjiti zajedno s njom. Korisno je rasporediti primjerene proteinske porcije kroz dan (Tipton, 2015).

No povećanje već dovoljnog unosa nema dokazanu univerzalnu korist za prevenciju ozljeda. Čak su i podaci o dodatnim proteinima tijekom neaktivnosti manje uvjerljivi nego što reklame često sugeriraju.

Meta-analiza osam neovisnih pokusa nije pronašla jasan ukupni učinak dodatnih proteina ili aminokiselina na sprečavanje atrofije mišića tijekom eksperimentalne imobilizacije ili mirovanja. Istraživanja su bila mala i provedena na zdravim odraslima, pa rezultat ne možemo nekritički preseliti na svaku ozljedu. Ipak, jasno ograničava obećanje da će dodatak sam sačuvati mišić (Hughes i sur., 2024).

Korigirati premalen unos ima smisla. Nakon toga pažnju treba zadržati i na energiji, dopuštenom opterećenju i provedbi rehabilitacije. Više o praktičnim količinama nalazi se u vodiču o dnevnom unosu proteina.

Vitamin D i kalcij: važni za kosti, uz uvjete koje treba pročitati

Kod nedostatka vitamina D ili preniskog unosa kalcija korekcija je važan dio skrbi o sportašu. O suplementaciji odlučujemo prema nalazima, prehrani i procjeni rizika, posebno kod koštanih stresnih ozljeda (Maughan i sur., 2018).

Jedan od poznatijih pokusa uključio je 5201 vojnu novakinju tijekom osam tjedana obuke. Skupina koja je dobivala kalcij i vitamin D imala je stres-frakture u 5,3% slučajeva, a placebo skupina u 6,6%. To je oko 20% relativno manjeg rizika, odnosno 1,3 postotna boda apsolutne razlike (Lappe i sur., 2008).

Dobili smo koristan rezultat, ali za kombinaciju dvaju dodataka u specifičnoj populaciji. Ne znamo da bi isti učinak imao sam vitamin D ili isti protokol kod svih sportaša.

Noviji pokus na 250 mladih muškaraca tijekom vojne obuke popravio je status vitamina D, ali nije pokazao jasno smanjenje ozljeda prenaprezanja donjeg dijela tijela. Intervencija je trajala 12 tjedana, dio praćenja nastavio se nakon nje, a broj događaja ograničava preciznost zaključka (Carswell i sur., 2026).

Ni kombinirani pristupi nisu jamstvo otpornosti. Primjerice, intervencija koja je uključivala istovremenu suplementaciju ribljim uljem, vitaminom D i proteinima nije pokazala smanjenje učestalosti respiratornih infekcija kod mladih aktivnih osoba (Da Boit i sur., 2015).

Nedostatak treba korigirati. Uredan status vitamina D nije polica osiguranja od ozljede.

Vitamin C i cijeljenje: fiziološka uloga još ne određuje dozu suplementa

Vitamin C potreban je za normalno stvaranje kolagena. Nedostatak zato nije nešto što želimo tijekom oporavka.

Za dodatne visoke doze nakon ozljede klinički dokazi ostaju slabiji. Sistematski pregled deset radova uključio je sedam pretkliničkih istraživanja i samo tri na ljudima. Povoljni laboratorijski rezultati nisu se dosljedno preslikali u kliničku korist (DePhillipo i sur., 2018).

Prvo bih provjerio jede li osoba redovito voće i povrće te postoji li razlog sumnjati na manjak. Dobro nahranjenom sportašu ne bih obećao brže cijeljenje zato što je uzeo gram vitamina C.

Kolagen za tetive i ligamente: moguća pomoć, uz ograničena obećanja

Kolagen ne bih automatski otpisao. Postoje pozitivni nalazi, ali važno je vidjeti što su istraživači mjerili.

Shaw i sur. (2017) istraživali su osam zdravih muškaraca koji su uzimali želatinu obogaćenu vitaminom C prije kratkog opterećenja. Zabilježene su promjene biljega sinteze kolagena, a dio rada uključivao je laboratorijski uzgojene ligamente. Nisu pratili koliko će se sportaša ozlijediti.

U randomiziranom pokusu 20 rekreativno aktivnih muškaraca srednje dobi provodilo je trening snage dvaput tjedno tijekom 12 tjedana. Skupina koja je nakon tih treninga dobivala 30 g hidroliziranog kolagena imala je veće povećanje poprečnog presjeka i krutosti patelarne tetive od placebo skupine. Obje su skupine dobivale jednaku količinu vitamina C, dok je placebo sadržavao ugljikohidrate. Stvarne ozljede nisu praćene, a usporedba s drugim izvorom proteina nije provedena (Nulty i sur., 2025).

Postoje i klinički bliži podaci. U istraživanju 50 sportaša s kroničnom nestabilnošću gležnja poboljšala se subjektivna funkcija, uz povoljan signal u naknadnom izvještavanju o problemima s gležnjem. Mehanička stabilnost nije se jasno razlikovala, skupine su se razlikovale već na početku, a naknadni podatci prikupljeni su jednostavnim upitnikom. To ograničava sigurnost zaključka o ponovnim ozljedama. Dio troškova istraživanja pokrio je proizvođač ispitivanih kolagenskih peptida (Dressler i sur., 2018).

Zato bih kolagen razmatrao kao mogući dodatak u odabranim situacijama uz strukturirano opterećenje ili rehabilitaciju. Potrebni su dogovorena svrha, realna očekivanja i procjena ima li trošak smisla. Australski institut za sport svrstava ga u skupinu B, namijenjenu individualno razmotrenoj uporabi uz dokaze koji se još razvijaju (Australian Institute of Sport).

Činjenica da tetiva sadrži kolagen dovoljno je zanimljiva za istraživanje. Za obećanje sezone bez tendinopatije trebali bismo puno više.

Omega-3 masne kiseline: što možemo očekivati tijekom oporavka?

EPA i DHA često se spominju uz oporavak zbog svojih učinaka na stanične membrane i regulaciju upalnih procesa. Za preporuku sportašu ipak treba pogledati što se u istraživanju stvarno promijenilo: bolnost nakon treninga, mišićna masa tijekom neaktivnosti ili tijek oporavka od ozljede (Jäger i sur., 2025).

Noviji sistematski pregled i meta-analiza pronašli su povoljan signal za smanjenje mišićne bolnosti te neke funkcionalne pokazatelje nakon eksperimentalno izazvanog mišićnog oštećenja. Metodološka ograničenja i različiti protokoli otežavaju procjenu veličine praktične koristi i odabir optimalne doze (Yaghoobi i sur., 2026).

Postoje i zanimljivi podaci o neaktivnosti. U malom pokusu na zdravim mladim ženama omega-3 ublažile su gubitak volumena mišića tijekom imobilizacije noge. Uzimanje je, međutim, počelo četiri tjedna unaprijed, uz visoku dozu. Taj rezultat ne možemo jednostavno preslikati na sportaša koji suplementaciju započinje nakon ozljede (McGlory i sur., 2019). Drugi mali pokus s drukčijim protokolom nije pokazao jasan učinak na očuvanje nemasne mase (Bostock i sur., 2017).

Kod boli povezane s rotatornom manšetom, dodatak omega-3 uz program vježbanja nije poboljšao primarni ishod u odnosu na placebo. Zabilježen je povoljan sekundarni rezultat, ali on traži opreznu interpretaciju (Sandford i sur., 2018).

Omega-3 zato bih razmatrao kao mogući dodatak u odabranim situacijama, uz realna očekivanja. Ne bih obećavao manje ozljeda, brže cijeljenje tetive ili određeni broj dana kraće rehabilitacije. AIS ih svrstava u skupinu B, uz dokaze koji se razvijaju i preporuku individualnog praćenja (Australian Institute of Sport).

U praksi prvo gledam unos ribe i ostatak prehrane, a zatim ima li suplementacija određenu svrhu. Na deklaraciji provjeravamo količinu EPA i DHA; ukupna masa ribljeg ulja nije isti podatak. Dozu treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem i eventualnom terapijom.

Brzi pregled: ozljede i rehabilitacija

Ovo je procjena praktičnog prioriteta, ne postotak zaštite od ozljeda. Temelji se na prethodno opisanim istraživanjima.

Prehrana, sportske ozljede i rehabilitacija: kada pojedine prakse imaju smisla i što možemo očekivati.

Praksa	Kada najviše ima smisla	Što možemo očekivati
Dovoljno ukupne energije	Kada najviše ima smisla Restrikcija, povećano opterećenje, sumnja na REDs ili koštane stresne ozljede.	Što možemo očekivati Visok prioritet za zdravlje i podršku treningu; bez jamstva protiv svih ozljeda.
Ugljikohidrati prema opterećenju	Kada najviše ima smisla Intenzivni i dugi treninzi, utakmice, kratak oporavak.	Što možemo očekivati Dobro potkrijepljeni za izvedbu i glikogen; izravna prevencija ozljeda slabije dokazana.
Adekvatan protein	Kada najviše ima smisla Prenizak unos, promjena prehrane tijekom rehabilitacije.	Što možemo očekivati Podrška obnovi tkiva; dodatak sam ne jamči očuvanje mišića.
Vitamin D i kalcij	Kada najviše ima smisla Nedostatak, nizak unos, povećan koštani rizik.	Što možemo očekivati Ciljana korekcija; učinak suplementacije na ozljede ovisi o kontekstu.
Vitamin C	Kada najviše ima smisla Nedovoljan unos ili manjak.	Što možemo očekivati Pokrivanje potreba; visoke dodatne doze nemaju uvjerljivu rutinsku kliničku korist.
Kolagen	Kada najviše ima smisla Odabrani problemi tetiva ili zglobova uz plan opterećenja.	Što možemo očekivati Mogući dodatak s ograničenim dokazima; bez obećanja prevencije ili roka povratka.
Omega-3 — EPA i DHA	Kada najviše ima smisla Mogući dodatak u odabranim situacijama oporavka ili neaktivnosti.	Što možemo očekivati Ograničeni dokazi; bolnost i promjene mišićne mase ne dokazuju manje ozljeda ni raniji povratak sportu.

*Za ispravan prikaz tablice na mobitelu, rotirajte uređaj horizontalno.

Što s imunitetom i čestim respiratornim tegobama?

Sportaša s treninga može maknuti i respiratorna bolest. Kod toga prvo vrijedi utvrditi što se ponavlja.

URTI označava infekciju gornjih dišnih putova. Kašalj, curenje nosa ili grlobolja sami ne potvrđuju infekciju: moguće su alergije i drugi neinfektivni uzroci. Kod plivača i vaterpolista relevantni mogu biti i nadražaji povezani s bazenskim okolišem, dok kod drugih sportaša u obzir dolaze hladan zrak i poremećaji funkcije dišnih putova (Schwellnus i sur., 2022b).

Ako vaterpolist nakon treninga redovito kašlje, ne bih unaprijed zaključio da mu treba novi pripravak „za imunitet”. Ponavljajuće tegobe traže liječničku procjenu.

Prehrana je dio šireg plana

Dovoljno hrane, raznoliki izvori nutrijenata i korekcija stvarnih nedostataka imaju smisla. Ipak, iz toga ne slijedi da će dodatno povećavanje unosa vitamina iznad potreba spriječiti svaku infekciju. Imunološki pokazatelji nakon treninga također nisu jednostavan test hoće li se osoba razboljeti (Walsh, 2019).

Važni su i izloženost uzročnicima, oporavak, putovanja, san te mjere smanjenja prijenosa infekcija. Praktično, to uključuje higijenu ruku, ne dijeliti bočice i ne dolaziti bolestan među suigrače. O preporučenom cijepljenju i drugim medicinskim mjerama razgovara se s liječnikom (Schwellnus i sur., 2022a).

Prehlada zato sama po sebi nije dokaz da je sportaš loše jeo. Jednako tako, „nisam se razbolio otkad pijem ovaj dodatak” bez usporedbe ne dokazuje njegov učinak.

Ugljikohidrati i imunitet

Ugljikohidrati tijekom dugotrajnog napora mogu ublažiti neke promjene hormona stresa i imunoloških pokazatelja. Dokazi da zbog toga sportaši imaju manje kliničkih infekcija znatno su ograničeniji (Walsh, 2019).

Praktičan razlog za “hranjenje” zahtjevnog treninga već imamo u njegovoj kvaliteti i obnovi zaliha. Obećanje da će određeni unos ugljikohidrata spriječiti prehladu bilo bi korak dalje od dokaza.

Vitamin C: postoji zanimljiva sportska iznimka

Cochraneov pregled nije našao relevantno smanjenje učestalosti prehlade uz rutinsko uzimanje vitamina C u općoj populaciji. Međutim, u pet pokusa sa 598 sudionika izloženih kratkim razdobljima ekstremnog fizičkog napora rizik je bio približno prepolovljen. Uključeni su maratonci, skijaši i vojnici u posebnim uvjetima (Hemilä i Chalker, 2013).

To je rezultat koji vrijedi uzeti u obzir, uz ogradu da potječe iz malog broja specifičnih i starijih istraživanja. Nije dokaz da svim sportašima trebaju velike doze cijelu godinu.

Važno je i vrijeme primjene. Uzimanje vitamina C tek nakon početka simptoma u tom pregledu nije dosljedno skratilo ili ublažilo prehladu. Preventivni i terapijski scenarij treba odvojiti (Hemilä i Chalker, 2013).

Vitamin D: što kaže novija analiza infekcija?

Ažurirana meta-analiza iz 2025. u glavnoj je usporedbi obuhvatila 40 istraživanja i više od 61.000 sudionika. Nije utvrđena statistički jasna ukupna zaštita od akutnih respiratornih infekcija. Procjena je i dalje dopuštala malu korist; rezultat ne znači da je učinak sa sigurnošću nula. Populacije su bile različite i nisu se sastojale samo od sportaša (Jolliffe i sur., 2025).

Nedostatak vitamina D i dalje može zahtijevati korekciju zbog drugih razloga. Preporuku za njega ne bih opravdavao obećanjem da se osoba više neće prehlađivati.

Glutamin: biološka priča zvuči bolje od kliničkih dokaza

Glutamin sudjeluje u metabolizmu imunoloških stanica. Ta činjenica ne određuje korist dodatka kod sportaša koji uredno pokriva potrebe.

Meta-analiza kliničkih pokusa nije pronašla uvjerljiv opći učinak na većinu imunoloških i izvedbenih pokazatelja. Sama analiza također nije dokaz smanjenja broja sportskih ozljeda ili propuštenih treninga zbog infekcije (Ramezani Ahmadi i sur., 2019).

Za rutinski „paket protiv ozljeda i prehlada” glutamin zato ne bih stavio visoko na popis prioriteta.

Probiotici i cink: moguća korist, ali za konkretno pitanje

Kod probiotika treba gledati soj, kombinaciju, trajanje primjene i ishod. Meta-analiza 14 radova na sportašima našla je povoljan učinak na ukupnu težinu respiratornih simptoma, ali nije pokazala jasan učinak na broj dana bolesti te broj ili trajanje epizoda. Proizvode zbog toga ne možemo međusobno zamjenjivati samo zato što na svima piše „probiotik” (Łagowska i Bajerska, 2021).

Za cink je važna razlika između prevencije i liječenja prehlade. Cochraneov pregled iz 2024. našao je malo ili nimalo preventivne koristi. Kod liječenja je moguće skraćenje simptoma za oko dva dana, uz nisku sigurnost dokaza i češće nuspojave poput neugodnog okusa i probavnih tegoba. To nije specifično sportski nalaz niti jamstvo dva dana ranijeg povratka utakmicama (Nault i sur., 2024).

Izbor preparata i trajanje primjene vrijedi uskladiti s liječnikom ili ljekarnikom, posebno uz druge lijekove i dodatke.

Brzi pregled: respiratorne infekcije

Prehrana i respiratorne infekcije: procjena pojedinih praksi i ograničenja očekivanja.

Praksa	Kako bih je procijenio	Što ograničava očekivanja
Pokrivanje energije i nutrijenata	Kako bih je procijenio Osnova kvalitetne prehrambene skrbi.	Što ograničava očekivanja Ne možemo unaprijed obećati određeni broj infekcija manje.
Ugljikohidrati tijekom zahtjevnog napora	Kako bih je procijenio Korisni za trening; mogu ublažiti neke stresne odgovore.	Što ograničava očekivanja Biomarkeri ne dokazuju manju učestalost infekcija.
Vitamin C	Kako bih je procijenio Moguća ciljana korist u kratkim razdobljima ekstremnog napora.	Što ograničava očekivanja Posebne populacije; rutinska korist za sve nije pokazana.
Vitamin D	Kako bih je procijenio Korigirati manjak prema procjeni.	Što ograničava očekivanja Velika meta-analiza iz 2025. nije pokazala statistički značajnu ukupnu zaštitu od akutnih respiratornih infekcija.
Glutamin	Kako bih je procijenio Nizak prioritet za rutinsku primjenu.	Što ograničava očekivanja Nedovoljno uvjerljivih kliničkih dokaza za željeno obećanje.
Probiotici	Kako bih je procijenio Razmotriti konkretan proučen soj i namjenu.	Što ograničava očekivanja Mješoviti rezultati; manje simptoma ne mora značiti manje bolesti.
Cink	Kako bih je procijenio Moguća kratkotrajna primjena kod prehlade uz stručni savjet.	Što ograničava očekivanja Slaba preventiva, nesigurna korist za trajanje i moguće nuspojave.
Omega-3 — EPA i DHA	Kako bih je procijenio Nisu prioritet za rutinsku prevenciju infekcija.	Što ograničava očekivanja Učinci na imunološke pokazatelje i nalazi kombiniranih dodataka ne dokazuju samostalnu preventivnu korist.

*Za ispravan prikaz tablice na mobitelu, rotirajte uređaj horizontalno.

Podloga za pregled: Walsh (2019), Hemilä i Chalker (2013), Jolliffe i sur. (2025), Ramezani Ahmadi i sur. (2019), Łagowska i Bajerska (2021), Nault i sur. (2024).

Kada prehrambeni savjet nije dovoljan?

Liječnik i fizioterapeut od početka vode svoj dio procjene ozljede, liječenja i povratka aktivnosti. Nutricionističke promjene uklapamo u taj plan.

Kod respiratorne bolesti bol u prsima, neuobičajena zaduha, nesvjestica ili izraženo pogoršanje općeg stanja zahtijevaju liječničku procjenu. Povratak treningu ovisi o težini bolesti i reakciji na opterećenje; dodatak prehrani nije potvrda da je sigurno nastupiti (Schwellnus i sur., 2022a).

Kod svakog dodatka treba razmotriti i kvalitetu proizvoda, interakcije te antidopinški rizik. Neovisno testiranje konkretne serije može smanjiti rizik kontaminacije, ali ga ne uklanja potpuno. To je dio odluke o korištenju, zajedno s pitanjem ima li dodatak uopće očekivanu korist (Maughan i sur., 2018).

Kako taj posao izgleda na savjetovanju?

Zamislimo sportaša s ozljedom koljena kojem je liječnički tim dopustio dio treninga i koji već provodi rehabilitaciju. Boji se dobiti masno tkivo pa je prepolovio ručak i izbacio večeru, a kupio je kolagen.

To je ilustrativan primjer, ne prikaz konkretnog klijenta.

Prvo bih pregledao koliko se stvarno kreće, kako izgleda rehabilitacija, što jede kroz dan i što mu stvara poteškoće. Zatim bismo prilagodili porcije i raspored, osigurali primjerene izvore proteina i ostalih nutrijenata te dogovorili praćenje. Kolagen bismo procijenili unutar tog plana.

Sličnu logiku primjenjujem kod nogometaša s gustim rasporedom utakmica, odbojkašice na turniru ili triatlonca koji želi više energije uz kontrolu masnog tkiva. Trebaju mi konkretni podatci i suradnja s ljudima koji vode njihov trening.

Članak o prehrani ne može objasniti zašto se netko ozlijedio niti unaprijed odrediti ishod rehabilitacije. Može pomoći prepoznati što vrijedi provjeriti i od kojih obećanja treba odustati.

Odgovorna nutricionistička podrška ima vrlo konkretan sadržaj. Jamstvo sezone bez ozljeda ne bi smjelo biti dio ponude.

Želiš prehranu uskladiti s treningom ili rehabilitacijom?

Kroz Individualnu analizu prehrane možemo pregledati unos, raspored obroka, opterećenje, nalaze i dodatke koje koristiš te odrediti što ima smisla mijenjati. Preporuke se po potrebi usklađuju s liječnikom, fizioterapeutom i trenerom.

Detalji nutricionističkog savjetovanja i suradnje.

Reference i izvori Otvori popis literature Zatvori popis literature

Poveznice na izvore otvaraju se u novoj kartici.

• Australian Institute of Sport Collagen support. Sports Supplements Framework, skupina B. Pristupljeno 2. listopada 2026. Izvor.
• Australian Institute of Sport Fish oils. Sports Supplements Framework, skupina B. Pristupljeno 5. listopada 2026. Izvor.
• Barrack, M.T., Gibbs, J.C., De Souza, M.J. i sur. (2014) ‘Higher incidence of bone stress injuries with increasing female athlete triad-related risk factors: a prospective multisite study of exercising girls and women’, The American Journal of Sports Medicine, 42(4), str. 949–958. doi:10.1177/0363546513520295.
• Bostock, E.L., Morse, C.I., Winwood, K. i sur. (2017) ‘Omega-3 fatty acids and vitamin D in immobilisation: Part A—Modulation of appendicular mass content, composition and structure’, The Journal of Nutrition, Health & Aging, 21(1), str. 51–58. doi:10.1007/s12603-016-0710-5 · PubMed: 27999850.
• Carswell, A.T., Swinton, P., O’Leary, T.J. i sur. (2026) ‘Vitamin D supplementation and musculoskeletal injury risk in young men undergoing arduous training: a randomised placebo-controlled trial’, British Journal of Nutrition, objavljeno online 14. travnja. doi:10.1017/S0007114526107107.
• Close, G.L., Sale, C., Baar, K. i Bermon, S. (2019) ‘Nutrition for the prevention and treatment of injuries in track and field athletes’, International Journal of Sport Nutrition and Exercise Metabolism, 29(2), str. 189–197. doi:10.1123/ijsnem.2018-0290.
• Collins, J., Maughan, R.J., Gleeson, M. i sur. (2021) ‘UEFA expert group statement on nutrition in elite football. Current evidence to inform practical recommendations and guide future research’, British Journal of Sports Medicine, 55(8), str. 416. doi:10.1136/bjsports-2019-101961.
• Da Boit, M., Gabriel, B.M., Gray, P. i Gray, S.R. (2015) ‘The effect of fish oil, vitamin D and protein on URTI incidence in young active people’, International Journal of Sports Medicine, 36(5), str. 426–430. doi:10.1055/s-0034-1394464 · PubMed: 25664999.
• DePhillipo, N.N., Aman, Z.S., Kennedy, M.I. i sur. (2018) ‘Efficacy of vitamin C supplementation on collagen synthesis and oxidative stress after musculoskeletal injuries: a systematic review’, Orthopaedic Journal of Sports Medicine, 6(10), čl. 2325967118804544. doi:10.1177/2325967118804544.
• Dressler, P., Gehring, D., Zdzieblik, D. i sur. (2018) ‘Improvement of functional ankle properties following supplementation with specific collagen peptides in athletes with chronic ankle instability’, Journal of Sports Science & Medicine, 17(2), str. 298–304. PMID:29769831.
• Fensham, N.C., Heikura, I.A., McKay, A.K.A. i sur. (2022) ‘Short-term carbohydrate restriction impairs bone formation at rest and during prolonged exercise to a greater degree than low energy availability’, Journal of Bone and Mineral Research, 37(10), str. 1915–1925. doi:10.1002/jbmr.4658.
• Hemilä, H. i Chalker, E. (2013) ‘Vitamin C for preventing and treating the common cold’, Cochrane Database of Systematic Reviews, 1, CD000980. doi:10.1002/14651858.CD000980.pub4.
• Hughes, A.K., Francis, T., Rooney, J. i sur. (2024) ‘The effect of protein or amino acid provision on immobilization-induced muscle atrophy in healthy adults: a systematic review and meta-analysis’, Experimental Physiology, 109(6), str. 873–888. doi:10.1113/EP090434.
• Jäger, R., Heileson, J.L., Abou Sawan, S. i sur. (2025) ‘International Society of Sports Nutrition Position Stand: Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids’, Journal of the International Society of Sports Nutrition, 22(1), čl. 2441775. doi:10.1080/15502783.2024.2441775 · PubMed: 39810703.
• Jolliffe, D.A., Camargo, C.A. Jr, Sluyter, J.D. i sur. (2025) ‘Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory infections: systematic review and meta-analysis of stratified aggregate data’, The Lancet Diabetes & Endocrinology, 13(4), str. 307–320. doi:10.1016/S2213-8587(24)00348-6.
• Kraus, E., Tenforde, A.S., Nattiv, A. i sur. (2019) ‘Bone stress injuries in male distance runners: higher modified Female Athlete Triad Cumulative Risk Assessment scores predict increased rates of injury’, British Journal of Sports Medicine, 53(4), str. 237–242. doi:10.1136/bjsports-2018-099861.
• Łagowska, K. i Bajerska, J. (2021) ‘Probiotic supplementation and respiratory infection and immune function in athletes: systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials’, Journal of Athletic Training, 56(11), str. 1213–1223. doi:10.4085/592-20.
• Lappe, J., Cullen, D., Haynatzki, G. i sur. (2008) ‘Calcium and vitamin D supplementation decreases incidence of stress fractures in female navy recruits’, Journal of Bone and Mineral Research, 23(5), str. 741–749. doi:10.1359/jbmr.080102.
• Lauersen, J.B., Andersen, T.E. i Andersen, L.B. (2018) ‘Strength training as superior, dose-dependent and safe prevention of acute and overuse sports injuries: a systematic review, qualitative analysis and meta-analysis’, British Journal of Sports Medicine, 52(24), str. 1557–1563. doi:10.1136/bjsports-2018-099078.
• Maughan, R.J., Burke, L.M., Dvorak, J. i sur. (2018) ‘IOC consensus statement: dietary supplements and the high-performance athlete’, British Journal of Sports Medicine, 52(7), str. 439–455. doi:10.1136/bjsports-2018-099027.
• McGlory, C., Gorissen, S.H.M., Kamal, M. i sur. (2019) ‘Omega-3 fatty acid supplementation attenuates skeletal muscle disuse atrophy during two weeks of unilateral leg immobilization in healthy young women’, The FASEB Journal, 33(3), str. 4586–4597. doi:10.1096/fj.201801857RRR · PubMed: 30629458.
• Mountjoy, M., Ackerman, K.E., Bailey, D.M. i sur. (2023) ‘2023 International Olympic Committee’s (IOC) consensus statement on Relative Energy Deficiency in Sport (REDs)’, British Journal of Sports Medicine, 57(17), str. 1073–1098. doi:10.1136/bjsports-2023-106994.
• Nault, D., Machingo, T.A., Shipper, A.G. i sur. (2024) ‘Zinc for prevention and treatment of the common cold’, Cochrane Database of Systematic Reviews, 5, CD014914. doi:10.1002/14651858.CD014914.pub2.
• Nulty, C.D., Phelan, K. i Erskine, R.M. (2025) ‘Hydrolysed collagen supplementation enhances patellar tendon adaptations to 12 weeks’ resistance training in middle-aged men’, European Journal of Sport Science, 25(4), e12281. doi:10.1002/ejsc.12281.
• Ramezani Ahmadi, A., Rayyani, E., Bahreini, M. i Mansoori, A. (2019) ‘The effect of glutamine supplementation on athletic performance, body composition, and immune function: a systematic review and a meta-analysis of clinical trials’, Clinical Nutrition, 38(3), str. 1076–1091. doi:10.1016/j.clnu.2018.05.001.
• Sandford, F.M., Sanders, T.A., Wilson, H. i Lewis, J.S. (2018) ‘A randomised controlled trial of long-chain omega-3 polyunsaturated fatty acids in the management of rotator cuff related shoulder pain’, BMJ Open Sport & Exercise Medicine, 4(1), e000414. doi:10.1136/bmjsem-2018-000414 · PubMed: 30364577.
• Schwellnus, M., Adami, P.E., Bougault, V. i sur. (2022a) ‘International Olympic Committee (IOC) consensus statement on acute respiratory illness in athletes part 1: acute respiratory infections’, British Journal of Sports Medicine, 56(19), str. 1066–1088. doi:10.1136/bjsports-2022-105759.
• Schwellnus, M., Adami, P.E., Bougault, V. i sur. (2022b) ‘International Olympic Committee (IOC) consensus statement on acute respiratory illness in athletes part 2: non-infective acute respiratory illness’, British Journal of Sports Medicine, 56(19), str. 1089–1103. doi:10.1136/bjsports-2022-105567.
• Shaw, G., Lee-Barthel, A., Ross, M.L.R. i sur. (2017) ‘Vitamin C-enriched gelatin supplementation before intermittent activity augments collagen synthesis’, The American Journal of Clinical Nutrition, 105(1), str. 136–143. doi:10.3945/ajcn.116.138594.
• Soligard, T., Schwellnus, M., Alonso, J.M. i sur. (2016) ‘How much is too much? (Part 1) International Olympic Committee consensus statement on load in sport and risk of injury’, British Journal of Sports Medicine, 50(17), str. 1030–1041. doi:10.1136/bjsports-2016-096581.
• Tipton, K.D. (2015) ‘Nutritional support for exercise-induced injuries’, Sports Medicine, 45(suppl. 1), str. S93–S104. doi:10.1007/s40279-015-0398-4.
• Walsh, N.P. (2019) ‘Nutrition and athlete immune health: new perspectives on an old paradigm’, Sports Medicine, 49(suppl. 2), str. 153–168. doi:10.1007/s40279-019-01160-3.
• Yaghoobi, E., Pashaei, F., Allsopp, G.L. i sur. (2026) ‘Effects of LC n-3 PUFA supplementation on muscle pain, function, and damage markers in healthy young to middle-aged adults following acute or chronic exercise: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials’, Nutrients, 18(9), čl. 1447. doi:10.3390/nu18091447 · PubMed: 42124047.