Kad mi osoba kaže da je vegan, znam koje namirnice ne jede. Još ne znam što doručkuje, koliko proteina unosi, kako osigurava vitamin B12 ni zašto joj je na posljednja tri treninga nedostajalo energije.
Ni iz rečenice „ja jedem sve” ne mogu procijeniti prehranu. U tom „sve” povrće ponekad ima vrlo skromnu ulogu.
U radu s veganima ne tražim da prihvate moje osobne vrijednosti. Zanima me pokriva li prehrana njihove potrebe, odgovara li zdravlju i aktivnosti te što možemo učiniti da bolje funkcionira.
Dobro složena veganska prehrana može biti kvalitetna i zdravstveno povoljna. Za to treba isplanirati izvore proteina i važnih nutrijenata, uključujući redovitu suplementaciju B12. Oznaka „vegan” sama ne odrađuje taj posao. (Klug i sur., 2024; Raj i sur., 2025)
Ovaj je vodič prvenstveno namijenjen odraslima. Za djecu, trudnoću, dojenje i određena zdravstvena stanja potrebna je zasebna procjena.
Je li vegansko automatski zdravije?
Možeš izbaciti meso, jaja i mliječne proizvode, a da ostatak prehrane ne postane osobito bolji. Peciva, grickalice i slatki napitci također mogu biti veganski. Važno je što redovito jedeš, u kojim količinama i što je zamijenilo uklonjene namirnice. Istraživanja kvalitete biljne prehrane upravo pokazuju da različiti biljni obrasci nisu povezani s jednakim zdravstvenim ishodima. (Satija i sur., 2017)
S druge strane, ne bih zanemarivao povoljne nalaze samo da bismo izbjegli proglašavanje pobjednika. U istraživanju jednojajčanih blizanaca veganska je prehrana poboljšala LDL-kolesterol i neke druge pokazatelje više od također zdravstveno usmjerene prehrane svejeda. Istodobno se promijenila tjelesna masa i više obilježja prehrane, pa rezultat ne možemo pripisati samo izbacivanju životinjskih proizvoda. (Landry i sur., 2023)
Ima smisla govoriti o mogućim prednostima. Nema smisla iz same etikete zaključiti da se jedna osoba hrani bolje od druge.
Što bih prvo pogledao u jelovniku?
Ako iz ručka maknemo meso, treba odabrati drugi izvor proteina koji će ga zamijeniti. Ako mlijeko zamijenimo biljnim napitkom, vrijedi provjeriti koliko on daje proteina i kalcija. Ne mora svaki proizvod imati jednak sastav ni ulogu u prehrani. (Mariotti i Gardner, 2019; NIH ODS)
Ručak može biti riža s tofuom i povrćem, tjestenina s umakom od sojinih ljuskica ili varivo od mahunarki. Za doručak možemo složiti zobene s obogaćenim sojinim napitkom, voćem i dodatnim proteinskim izvorom prema potrebi. Porcije ovise o osobi.
Na savjetovanju mi je korisnije vidjeti nekoliko uobičajenih dana nego jedan posebno pažljivo složen tanjur. Zanima me i što pojedeš na poslu, na putovanju ili kad u hladnjaku nema gotovo ničega.
Kako unijeti dovoljno proteina bez ogromnih porcija?
Pomaže da glavni obroci imaju konkretan proteinski izvor: tofu, tempeh, sojine ljuskice, mahunarke, seitan ili biljni proteinski pripravak. Izbor i količinu prilagođavamo ostatku prehrane, cilju i probavi. (Mariotti i Gardner, 2019; West i sur., 2023)
Mnogi cjeloviti biljni izvori imaju slabiju probavljivost i drukčiji aminokiselinski sastav od kvalitetnih životinjskih izvora. To je razlog za pažljivije planiranje, posebno kod sportaša. Kuhanje, fermentacija i izdvajanje proteina mijenjaju njegovu dostupnost, pa grah i sojin izolat ne treba procjenjivati kao identične izvore. (Mariotti i Gardner, 2019)
Za mnoge aktivne odrasle osobe koristan je okvir od 1,4–2,0 g proteina/kg dnevno. Kod veganskih sportaša često bih ciljao viši dio tog raspona, osobito kada se oslanjaju na izvore slabije probavljivosti. To nije obavezna brojka za svakog vegana; važni su trening, dob, ukupna prehrana i cilj. (Jäger i sur., 2017; Rogerson, 2017)
Leucin i ostale esencijalne aminokiseline pokrivamo primjerenim porcijama i raznolikošću. Ne treba precizno uparivati dvije namirnice pri svakom obroku niti automatski kupovati zaseban leucin. (Mariotti i Gardner, 2019; Jäger i sur., 2017)
U manjem istraživanju vegani i svejedi uz usklađen proteinski unos i trening snage ostvarili su usporediv napredak u mišićnoj masi i snazi. To pokazuje što je moguće kada je prehrana odgovarajuće složena. (Hevia-Larraín i sur., 2021)
Detaljnije raspone i primjere pronaći ćeš u članku Koliko proteina dnevno trebamo?
B12: suplementacija je obavezan dio plana
Kod isključivih vegana, redovitu suplementaciju vitaminom B12 smatram obveznom, u skladu s preporukom DGE-a. Ne ostavljam je za trenutak kada se osoba počne osjećati loše. (Klug i sur., 2024)
Neobogaćene biljne namirnice nisu pouzdan izvor B12. Obogaćeni proizvodi mogu pridonositi unosu, ali treba znati koliko ga sadrže i koliko ih redovito jedeš. Povremena čaša obogaćenog napitka ne potvrđuje da je potreba pokrivena. (NIH ODS, bez dat.-e)
Provjeravam pripravak, dozu i učestalost uzimanja. Zalihe mogu odgoditi simptome, a manjak može oštetiti i živčani sustav. Kod sumnje na nedostatak uključuje se liječnik; liječenje manjka i njegova prevencija nisu isti režim. (NIH ODS, bez dat.-e)
Za taj dio plana ne treba puno filozofije. Treba znati što osoba stvarno uzima.
Željezo: važan je i sadržaj šalice uz obrok
Željezo dobivamo iz leće, graha, tofua, sjemenki i obogaćenih proizvoda. Biljno se željezo u prosjeku slabije apsorbira, a vitamin C u istom obroku može pomoći. Primjerice, paprika uz leću ili voće bogato vitaminom C uz obrok.
Kava i čaj mogu smanjiti apsorpciju. Kod niskih zaliha pomaknuo bih ih između obroka, s početnim razmakom od barem 60–90 minuta od obroka bogatog željezom. To je praktičan okvir, a ne jamstvo da učinak potpuno nestaje; za kavu nakon obroka kod manjka željeza razmotrio bih i dulji odmak, oko dva sata. (Ahmad Fuzi i sur., 2017; Morck i sur., 1983)
Posebnu pažnju zaslužuju obilne menstruacije, raniji manjak i simptomi koji zahtijevaju obradu. Dodatak željeza ne bih naslijepo preporučio svakom veganu. Prema procjeni provjeravamo nalaze i uzrok manjka.
Kalcij i vitamin D: što je došlo umjesto mliječnog?
Obogaćeni biljni napitci i tofu proizveden uz kalcijeve soli mogu biti praktični izvori kalcija. Doprinosi i određeno povrće, ali količina i apsorpcija se razlikuju. Primjerice, špinat nije jednako koristan izvor apsorbiranog kalcija kao što bi sugerirala samo tablica sastava.
Na deklaraciji provjeri kalcij, a po potrebi i proteine. Natpis „biljno” nije nutritivna specifikacija. Ako napitak svakodnevno zamjenjuje mlijeko, korisno je da stvarno pridonosi onome što pokušavamo osigurati.
Vitamin D ovisi i o izlaganju suncu, sezoni i zdravstvenim okolnostima. Potrebu za dodatkom procjenjujemo zasebno; postoje i veganski prikladni pripravci. Visoke doze ne bih uvodio samo zato što netko ne jede životinjske proizvode.
Jesu li orasi i lan dovoljni za omega-3?
Orasi, lan i chia vrijedni su izvori ALA, jedne vrste omega-3 masnih kiselina. Pretvorba u EPA i DHA je ograničena i razlikuje se među ljudima, pa ih ne možemo smatrati jednakima izravnom unosu tih masnih kiselina. (NIH ODS, bez dat.-d; Rogerson, 2017)
Za pouzdan izravan unos EPA i DHA preporučujem odgovarajući pripravak iz mikroalgi. Provjeravamo sadrži li EPA, DHA ili oboje te u kojoj količini. Ukupna masa ulja na prednjoj strani pakiranja nije taj podatak.
EFSA za odrasle navodi primjeren unos od 250 mg EPA i DHA zajedno dnevno. To je prehrambeni orijentir; veće doze nisu automatski bolje niti su univerzalni sportski protokol. (EFSA NDA Panel, 2010)
Jod i ostali nutrijenti koje je lako previdjeti
Kod joda prvo provjerim koristi li osoba jodiranu sol i ima li druge pouzdane izvore. Zbog toga ne treba povećavati ukupni unos soli. Ako prehrana ne pokriva potrebe, razmatramo ciljani dodatak.
Alge ne bih koristio kao neodređeni svakodnevni pripravak za štitnjaču. Količina joda u njima izrazito varira, a višak može biti štetan. (NIH ODS)
Prema ostatku jelovnika pažnju zaslužuju i cink, riboflavin te selen. Taj popis služi procjeni prehrane; ne znači da na kraju savjetovanja svatko treba otići sa šest novih bočica. (Neufingerl i Eilander, 2022)
Može li se uz vegansku prehranu trenirati i mršavjeti?
Može, ali naziv prehrane ne rješava odnos energije, treninga i oporavka. Nekome više biljnih obroka olakša manji unos energije. Drugi može unositi više nego što mu treba kroz velike porcije, ulje, namaze i grickalice. Cilj smanjenja masnog tkiva traži primjeren energetski deficit uz očuvanje nutritivne kvalitete. (Landry i sur., 2023; Thomas i sur., 2016)
Kako procijeniti početni unos i pratiti rezultat objasnio sam u članku Kalorijski deficit: kako ga odrediti i zašto vaga ponekad stoji.
Sljedeći primjer je ilustrativan, ne prikaz konkretne klijentice.
Zamislimo veganku koja se priprema za polumaraton i ima opravdan cilj smanjenja viška masnog tkiva. Želi više proteina, pa ručku i večeri dodaje sve više graha, leće i slanutka. Prije trčanja osjeća težinu, a tijekom treninga često traži toalet.
Prvo bih pogledao što i koliko jede, kada trenira i uz koje se obroke tegobe pojavljuju. Ne bih iz same nadutosti zaključio da joj je „mikrobiota nenaviknuta”, niti odmah izbacivao cijele skupine hrane.
Proširio bih proteinske izvore. Dio velikih porcija mahunarki može zamijeniti tofu ili odgovarajući biljni izolat. Tako je često lakše ostvariti proteinski cilj uz drukčiji volumen i količinu vlakana. (West i sur., 2023)
Promijenio bih raspored obroka. Prije trčanja možemo isprobati tost s džemom ili rižu, dok veća porcija mahunarki i salate može doći kasnije. Prilagodba prije treninga ne znači da cijeli dan treba jesti bez vlakana. (Costa i sur., 2025)
Sačuvao bih gorivo za zahtjevne treninge. Primjerice, manji, poznati obrok prije jutarnjeg trčanja, poslije obrok s obogaćenim sojinim napitkom i primjerenim proteinskim izvorom, a kasnije riža s tofuom i povrćem. Količine i hranu tijekom napora prilagođavamo njegovu trajanju. (Thomas i sur., 2016)
Ako tegobe traju ili su izražene, uključuje se liječnik. Ako ukupno jede premalo, sam raspored ugljikohidrata neće ukloniti rizik REDs-a, odnosno zdravstvenih i izvedbenih posljedica kronično preniske raspoloživosti energije. (Costa i sur., 2025; Mountjoy i sur., 2023)
Za praktičan unos tijekom napora služi vodič o ugljikohidratima tijekom treninga, a o posljedicama premalog unosa pisao sam u Anatomiji sportske traume.
A kreatin — ima li dodatnog smisla kod vegana?
Kreatin bih ozbiljno razmotrio kod vegana koji treniraju snagu ili odrađuju ponavljane intenzivne napore. Organizam ga proizvodi sam, ali bez mesa i ribe prehrambeni je unos vrlo malen, a mišićne zalihe često niže. (Rogerson, 2017; Kreider i sur., 2017)
Za zdravu odraslu osobu uobičajen je pristup 3–5 g kreatin monohidrata dnevno, bez obavezne faze punjenja. To je opcija za određeni cilj, a ne zamjena za pokrivanje energije, proteina ili B12. Kod bubrežne bolesti primjenu treba prethodno dogovoriti s liječnikom. (Kreider i sur., 2017)
Potencijalne koristi za pamćenje i druge kognitivne sposobnosti istražuju se i izvan sporta. Dokazi su manje pouzdani nego za sportske koristi, pa bolju koncentraciju ne bih obećavao svakome tko uvede kreatin. (Sandkühler i sur., 2023)
Više o primjeni i doziranju pisao sam za NamedSport u članku Kreatin: Evolucija „super-suplementa”.
Što dugoročno možemo očekivati za zdravlje?
Iz naziva prehrane ne mogu predvidjeti nečije zdravlje za dvadeset godina. Dugoročne studije prate ljude koji se, uz prehranu, razlikuju i po drugim navikama. Rezultate zato treba čitati s oprezom i dozom nesigurnosti, a ne kao apsolutnu istinu.
Postoje povoljni nalazi za zdravlje srca, osobito u vegetarijanskim skupinama; za stroge vegane podataka je manje. S druge strane, analiza britanskih kohorti nije pokazala jasnu razliku ukupne smrtnosti među glavnim prehrambenim skupinama. Samo iz etikete “vegan” ne bih obećavao dulji život. (Dybvik i sur., 2023; Appleby i sur., 2016)
Kod raka rezultati ovise o tome što se prati. Jedna meta-analiza povezala je vegansku prehranu s manjom ukupnom učestalošću raka, dok je druga velika analiza našla viši rizik raka debelog i završnog crijeva kod vegana. Taj je drugi nalaz oslabio nakon isključivanja ranih godina praćenja. Rani simptomi bolesti mogu utjecati na promjenu prehrane, ali nije dokazano da je to objasnilo rezultat. Iz tih podataka ne bih izvodio ni obećanje zaštite ni tvrdnju da veganstvo uzrokuje rak. (Aune i sur., 2026; Dunneram i sur., 2026)
Za kosti je važan nalaz većeg rizika prijeloma, posebno kuka, u vegana iz EPIC-Oxforda. Razlika je bila manja kada su istraživači uzeli u obzir tjelesnu masu, ali nije nestala. Status vitamina D nije bio izmjeren u tim analizama, pa ne možemo tvrditi da je upravo njegov manjak uzrok. (Tong i sur., 2020)
Praktična poruka ostaje vrlo konkretna: primjeren unos energije, proteina, kalcija i vitamina D zaslužuje stvaran plan. Nepovoljan nalaz nije razlog za paniku, ali ga nema smisla ignorirati zato što nam ne odgovara.
Znači li sve ovo da je meso problem?
Meso se može uklopiti u kvalitetnu prehranu. Bitni su vrsta, količina i ono što jedeš uz njega. WCRF savjetuje ograničiti crveno meso na najviše približno 350–500 g pripremljene mase tjedno, a prerađeno meso jesti što manje, ako uopće. Navedeni raspon nije tjedni cilj koji treba ispuniti.
Ako ne želiš postati vegan, nema potrebe svaku korisnu promjenu vezati uz tu odluku. Više mahunarki, povrća i drugih kvalitetnih biljnih namirnica može imati mjesto i u prehrani svejeda. Zamjena je uvijek važna: zapitaj se što jedeš umjesto hrane koju smanjuješ? (Satija i sur., 2017; Al-Shaar i sur., 2020)
Vrijedi li isti plan za djecu, trudnice i starije osobe?
Ne bih preporuke za zdrave odrasle automatski preslikavao na njih. Rast, trudnoća, dojenje ili povećan rizik pothranjenosti traže posebno pažljivo planiranje i zdravstveno praćenje.
DGE je 2024. zbog ograničenih podataka za osjetljive skupine ostavio preporuku otvorenom, uz snažan naglasak na stručnoj podršci. Često citirano američko AND-ovo stajalište o primjerenosti u svim životnim fazama potječe iz 2016.; njegov dokument iz 2025. posvećen je odraslima koji nisu trudni i ne doje. (Klug i sur., 2024; Melina i sur., 2016; Raj i sur., 2025)
Za te situacije dogovorio bih individualan plan umjesto oslanjanja na opći internetski jelovnik.
Što bih provjerio prije kupnje novih dodataka?
| Pitanje | Što treba biti jasno |
|---|---|
| Imam li dovoljno proteina? | Izvori, porcije i dnevni cilj prema aktivnosti. |
| Kako osiguravam B12? | Pripravak, doza i redovitost suplementacije. |
| Čime sam zamijenio mliječno i ribu? | Izvori kalcija, vitamina D, joda te plan za EPA i DHA. |
| Treba li mi željezo? | Prehrana, čimbenici rizika i prema procjeni nalazi. |
| Odgovaraju li obroci mojem treningu i probavi? | Ukupna količina, raspored i podnošljivost hrane. |
To su pitanja koja prolazimo na savjetovanju. Iz njih se vidi što treba promijeniti, a što već sasvim dobro funkcionira. Ne mora svaka analiza završiti novim zabranama i kupnjom dodataka.
Poštovanje izbora vrijedi u oba smjera
Radio sam s veganima i nisam tražio da prihvate moje etičke stavove. Očekujem jednaku korektnost s druge strane. Osoba može imati dobar razlog za veganstvo bez potrebe da dokazuje kako je njezina prehrana najbolja za svakog čovjeka.
Čuo sam i kolege koji odbijaju rad s veganima jer takvu prehranu osobno ne podržavaju. Uputiti osobu drugom stručnjaku kada slučaj prelazi naše znanje je minimum odgovornosti i profesionalne etike. Osobno neslaganje nije procjena nutritivnog statusa.
Istodobno, poštovanje izbora ne znači prešutjeti manjak ili proglasiti svaki jelovnik adekvatnim. Objasnit ću što treba promijeniti, zašto i kako to provesti unutar onoga što osoba želi jesti.
Možeš birati svoju prehranu bez pretvaranja tuđeg tanjura u raspravu o karakteru. Na savjetovanju imamo korisnijeg posla: složiti obroke koji pokrivaju tvoje potrebe i funkcioniraju i kad dan nije idealan.
Želiš provjeriti svoju prehranu?
Na Individualnoj analizi prehrane prolazimo stvarne obroke, dodatke, probavu, zdravstvene okolnosti i raspored treninga. Zajedno određujemo nekoliko konkretnih promjena, uz poštovanje tvojih izbora i suradnju s liječnikom kada je potrebna.
Reference i izvori Otvori popis literature Zatvori popis literature
Poveznice na izvore otvaraju se u novoj kartici.
- Ahmad Fuzi, S.F., Koller, D., Bruggraber, S. i sur. (2017) ‘A 1-h time interval between a meal containing iron and consumption of tea attenuates the inhibitory effects on iron absorption: a controlled trial in a cohort of healthy UK women using a stable iron isotope’, The American Journal of Clinical Nutrition, 106(6), str. 1413–1421. doi:10.3945/ajcn.117.161364 · PMID 29046302
- Al-Shaar, L., Satija, A., Wang, D.D. i sur. (2020) ‘Red meat intake and risk of coronary heart disease among US men: prospective cohort study’, BMJ, 371, m4141. doi:10.1136/bmj.m4141 · PMID 33268459
- Appleby, P.N., Crowe, F.L., Bradbury, K.E. i sur. (2016) ‘Mortality in vegetarians and comparable nonvegetarians in the United Kingdom’, The American Journal of Clinical Nutrition, 103(1), str. 218–230. doi:10.3945/ajcn.115.119461 · PMID 26657045
- Aune, D., Schlesinger, S. i Sobiecki, J.G. (2026) ‘Vegetarian and vegan diets and cancer incidence: a systematic review and meta-analysis of prospective studies’, European Journal of Epidemiology, 41, str. 531–545. doi:10.1007/s10654-026-01380-8 · PMID 41879966
- Costa, R.J.S., Gaskell, S.K., Henningsen, K. i sur. (2025) ‘Sports Dietitians Australia and Ultra Sports Science Foundation Joint Position Statement: A Practitioner Guide to the Prevention and Management of Exercise-Associated Gastrointestinal Perturbations and Symptoms’, Sports Medicine, 55, str. 1097–1134. doi:10.1007/s40279-025-02186-6 · PMID 40195264
- Dunneram, Y., Lee, J.Y., Watling, C.Z. i sur. (2026) ‘Vegetarian diets and cancer risk: pooled analysis of 1.8 million women and men in nine prospective studies on three continents’, British Journal of Cancer, 134, str. 1218–1229. doi:10.1038/s41416-025-03327-4 · PMID 41748939
- Dybvik, J.S., Svendsen, M. i Aune, D. (2023) ‘Vegetarian and vegan diets and the risk of cardiovascular disease, ischemic heart disease and stroke: a systematic review and meta-analysis of prospective cohort studies’, European Journal of Nutrition, 62, str. 51–69. doi:10.1007/s00394-022-02942-8 · PMID 36030329
- EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA) (2010) ‘Scientific Opinion on Dietary Reference Values for fats, including saturated fatty acids, polyunsaturated fatty acids, monounsaturated fatty acids, trans fatty acids, and cholesterol’, EFSA Journal, 8(3), čl. 1461. doi:10.2903/j.efsa.2010.1461
- Hevia-Larraín, V., Gualano, B., Longobardi, I. i sur. (2021) ‘High-Protein Plant-Based Diet Versus a Protein-Matched Omnivorous Diet to Support Resistance Training Adaptations: A Comparison Between Habitual Vegans and Omnivores’, Sports Medicine, 51, str. 1317–1330. doi:10.1007/s40279-021-01434-9 · PMID 33599941
- Jäger, R., Kerksick, C.M., Campbell, B.I. i sur. (2017) ‘International Society of Sports Nutrition Position Stand: protein and exercise’, Journal of the International Society of Sports Nutrition, 14, čl. 20. doi:10.1186/s12970-017-0177-8 · PMID 28642676
- Klug, A., Barbaresko, J., Alexy, U. i sur. (2024) ‘Update of the DGE position on vegan diet – Position statement of the German Nutrition Society (DGE)’, Ernährungs Umschau, 71(7), str. 60–84. Službeni izvor
- Kreider, R.B., Kalman, D.S., Antonio, J. i sur. (2017) ‘International Society of Sports Nutrition position stand: safety and efficacy of creatine supplementation in exercise, sport, and medicine’, Journal of the International Society of Sports Nutrition, 14, čl. 18. doi:10.1186/s12970-017-0173-z · PMID 28615996
- Landry, M.J., Ward, C.P., Cunanan, K.M. i sur. (2023) ‘Cardiometabolic Effects of Omnivorous vs Vegan Diets in Identical Twins: A Randomized Clinical Trial’, JAMA Network Open, 6(11), e2344457. doi:10.1001/jamanetworkopen.2023.44457 · PMID 38032644
- Mariotti, F. i Gardner, C.D. (2019) ‘Dietary Protein and Amino Acids in Vegetarian Diets—A Review’, Nutrients, 11(11), čl. 2661. doi:10.3390/nu11112661 · PMID 31690027
- Melina, V., Craig, W. i Levin, S. (2016) ‘Position of the Academy of Nutrition and Dietetics: Vegetarian Diets’, Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 116(12), str. 1970–1980. doi:10.1016/j.jand.2016.09.025 · PMID 27886704
- Morck, T.A., Lynch, S.R. i Cook, J.D. (1983) ‘Inhibition of food iron absorption by coffee’, The American Journal of Clinical Nutrition, 37(3), str. 416–420. doi:10.1093/ajcn/37.3.416 · PMID 6402915
- Mountjoy, M., Ackerman, K.E., Bailey, D.M. i sur. (2023) ‘2023 International Olympic Committee’s (IOC) consensus statement on Relative Energy Deficiency in Sport (REDs)’, British Journal of Sports Medicine, 57(17), str. 1073–1097. doi:10.1136/bjsports-2023-106994 · PMID 37752011
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Calcium: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Iodine: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Iron: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Omega-3 Fatty Acids: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Vitamin B12: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements (NIH ODS) Vitamin D: Fact Sheet for Health Professionals. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor
- Neufingerl, N. i Eilander, A. (2022) ‘Nutrient Intake and Status in Adults Consuming Plant-Based Diets Compared to Meat-Eaters: A Systematic Review’, Nutrients, 14(1), čl. 29. doi:10.3390/nu14010029 · PMID 35010904
- Raj, S., Guest, N.S., Landry, M.J. i sur. (2025) ‘Vegetarian Dietary Patterns for Adults: A Position Paper of the Academy of Nutrition and Dietetics’, Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 125(6), str. 831–846.e2. doi:10.1016/j.jand.2025.02.002 · PMID 39923894
- Rogerson, D. (2017) ‘Vegan diets: practical advice for athletes and exercisers’, Journal of the International Society of Sports Nutrition, 14, čl. 36. doi:10.1186/s12970-017-0192-9
- Sandkühler, J.F., Kersting, X., Faust, A. i sur. (2023) ‘The effects of creatine supplementation on cognitive performance—a randomised controlled study’, BMC Medicine, 21, čl. 440. doi:10.1186/s12916-023-03146-5 · PMID 37968687
- Satija, A., Bhupathiraju, S.N., Spiegelman, D. i sur. (2017) ‘Healthful and Unhealthful Plant-Based Diets and the Risk of Coronary Heart Disease in U.S. Adults’, Journal of the American College of Cardiology, 70(4), str. 411–422. doi:10.1016/j.jacc.2017.05.047 · PMID 28728684
- Thomas, D.T., Erdman, K.A. i Burke, L.M. (2016) ‘Position of the Academy of Nutrition and Dietetics, Dietitians of Canada, and the American College of Sports Medicine: Nutrition and Athletic Performance’, Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 116(3), str. 501–528. doi:10.1016/j.jand.2015.12.006 · PMID 26920240
- Tong, T.Y.N., Appleby, P.N., Armstrong, M.E.G. i sur. (2020) ‘Vegetarian and vegan diets and risks of total and site-specific fractures: results from the prospective EPIC-Oxford study’, BMC Medicine, 18, čl. 353. doi:10.1186/s12916-020-01815-3 · PMID 33222682
- West, S., Monteyne, A.J., van der Heijden, I. i sur. (2023) ‘Nutritional Considerations for the Vegan Athlete’, Advances in Nutrition, 14(4), str. 774–795. doi:10.1016/j.advnut.2023.04.012 · PMID 37127187
- World Cancer Research Fund (WCRF) Limit consumption of red and processed meat. Pristupljeno 27. listopada 2026. Službeni izvor